Odvikavanje od pušenja je put da se sačuva zdravlje. Među 4000 supstanci koje se nalaze u duvanskom dimu, veliki je broj toksičnih hemikalija. Davno je dokazano da duvanski dim doprinosi prevremenom oboljevanju i smrti, razvoju hroničnih i akutnih, pa čak i određenih malignih bolesti. Kardiovaskularni i respiratorni sistem su najizloženiji toksičnim supstancama koje se u velikom broju nalaze u duvanskim proizvodima i zato ne iznenađuje podatak da zbog pušenja često stradaju pluća, srce i krvni sudovi.
S obzirom na to da duvanski proizvodi doprinose slabljenju imuniteta, pušači su skloniji infekcijama, a samim tim i COVID-u. Najnovija saznanja potvrđuju da oni ne samo što se lakše zaraze tim virusom, već i češće razvijaju teži oblik bolesti. Ovo se može objasniti činjenicom da je zbog pušenja kapacitet njihovih pluća smanjen, što predstavlja problem kada dođe do respiratornih bolesti.
Bitno je razumjeti da proizvodnja i upotreba duvana šteti ne samo pušaču, već se indirektno odražava i na ljude u njegovom okruženju, na zdravstveni sistem, kao i cjelokupnu životnu sredinu. S obzirom na to da u svjetu puši svaka četvrta osoba, tj. oko 1,3 milijarde ljudi, jasno je kolike su razmjere ovog problema.
Kada započeti sa odvikavanjem od pušenja?
Što pre, ali važno je da pušač sam donese tu odluku. Da bi odvikavanje od pušenja bilo uspješno, potrebno je da postoji lični motiv i svjest o svim lošim posljedicama koje ono nosi sa sobom. Tu se ne misli samo na ugrožavanje sopstvenog i zdravlja onih do kojih nam je stalo (djeca su često pasivni pušači), već i na finansijsku stranu i činjenicu da pušenje poprilično košta. Ukoliko želja da se prestane sa pušenjem proističe iz potrebe da se udovolji okolini, male su šanse da će dovesti do rezultata.
Odvikavanje od pušenja je izazovno i nije lako i toga treba da budu svjesni svi koji odluče da ostave nikotin. Neprijatni simptomi koji ponekad uključuju nervozu, manjak koncentracije i loše raspoloženje mogu potrajati i više mjeseci. Pa ipak, ostavljanje duvana pruža neuporedivo više benefita i vrijedno je uloženog truda. Ovo se najbolje vidi kada se na papiru napišu svi razlozi za i protiv pušenja.
Duvanski dim izaziva psihološku i fizičku zavisnost, a njihov stepen se razlikuje od osobe do osobe i mijenja tokom vremena. Psihološka zavisnost se odražava u čežnji za cigaretom, posebno u određenim situacijama. Npr. ako je pušač navikao da zapali cigaretu dok čeka dolazak autobusa, osjetiće tu želju pri svakom dolasku na autobusku stanicu. Isto važi i za one koji konzumiraju cigaretu po dolasku kući, uz popodnevnu kafu. Za mnoge je pušenje ritual koji daje sigurnost i iluziju da situaciju drže pod kontrolom.
Fizička zavisnost od nikotina podjednako je opasna kao i ona psihološka. Nikotinski zavisnici odmah nakon buđenja imaju neizdrživu potrebu da udahnu dim, a potreba za nikotinom ne jenjava ni tokom dana, što dovodi do toga da dnevno popuše 15 ili više cigareta.
Mjere koje mogu pomoći
Da bi odvikavanje bilo uspješno, najbolje je odrediti konkretan datum, bez čekanja sljedećeg ponedjeljka, mjeseca ili godine. Svoju odluku da prestanete sa štetnom navikom podjelite sa porodicom i prijateljima koji vam mogu biti podrška na tom putu.
Potrudite se da neko vrijeme izbjegavate zadimljena mjesta, a iz vidnog polja sklonite upaljače, pepeljare i sve ono što vas podsjeća na nekadašnji ritual. Odolite iskušenju da zapalite cigaretu nekim posebnim povodom – velike su šanse da ćete tada odustati od odluke da ostavite nikotin.
Mnogi se slažu da im cigareta predstavlja sigurno pribježište u trenucima kada su anksiozni i pod stresom. Pa ipak, pored cigareta, postoje mnogi drugi, zdraviji načini da se sa njim izađe na kraj. Ukoliko ste uznemireni, umjesto da posegnete za cigaretom, uradite vježbe disanja, odslušajte omiljenu pjesmu, izađite u šetnju ili učinite nešto drugo što će vas opustiti.
Novac koji biste svakodnevno davali za cigarete odlažite na posebno mjesto. Nakon godinu dana, bićete ponosni što ispred sebe imate pozamašnu sumu koju možete uložiti u nešto korisno.
Nikotinska supstituciona terapija u koju spadaju transedrmalni flasteri i nikotinske žvake može smanjiti fizičku potrebu organizma za nikotinom i olakšati proces odvikavanja. Ovakve proizvode treba koristiti uz strogo pridržavanje uputstva.
S obzirom na to da je mnogo onih koji ne istraju na svom putu i vrate se nikotinu već za 2-3 dana, preporučljivo je da tokom procesa odvikavanja imate stručnu podršku. Istraživanja pokazuju da ljudi koji odvikavanje sprovode pod nadzorom stručnjaka znatno češće uspjevaju da trajno ostave nikotin.
