Osteoporoza je smanjenje gustine koštane mase karakteristično za žene u postmenopauzi, kao i za osobe u poznoj životnoj dobi. Koštana masa se stvara u detinjstvu, mladosti i zrelom dobu, a od četrdesete godine polako počinje da se smanjuje. Kao posljedica toga, kosti postaju porozne i podložne prelomima. Nedovoljna mineralizacija i deficit kalcijuma i vitamina D ogledaju se u tome što kosti gube čvrstinu, što pri povredi dovodi do preloma kuka, ramena ili kičmenih pršljenova.
Ova progresivna bolest kostiju u velikom broju slučajeva počinje neopaženo. Na njeno postojanje mogu ukazati prelomi koji nastaju nakon manjih povreda i padova. Na primjer, osoba koja ima jake kosti će nakon pada sa stolice biti ugruvana, a osoba koja ima osteoporozu će pored toga zadobiti prelom. Frakture do kojih dolazi onda kada to nije očekivano mogu ukazati na problem u strukturi kostiju. Često se tek nakon preloma i urađenog snimka ustanovi da je količina koštane mase manja od očekivane. Pojedini parametri krvi mogu potvrditi dijagnozu i pomoći da se osteoporoza diferencira od drugih bolesti kostiju poput osteomalacije i osteoartritisa.
Rizične grupe
Kada je u pitanju povećan rizik, posebnu pažnju treba obratiti na žene u postmenopauzi, kao i na ljude starije od 70 godina. Procjene kažu da će osteoporozu imati svaka četvrta žena starija od 60 godina. To je povezano sa smanjenom produkcijom estrogena, ženskog polnog hormona. Osteoporozu mogu imati i muškarci, ali to se događa rijetko.
Kod starijih ljudi, kao posljedica osteoporoze, javljaju se prelomi pršljenova do kojih dolazi čak i pri minimalnim traumama. Svaka treća žena i svaki peti muškarac sa osteoporozom imaće prelom kuka. Prelomi su praćeni bolom, otežavaju kretanje i uobičajeno funkcionisanje, često ometaju san i u nekim slučajevima dovode do trajnog invaliditeta. Kvalitet života zbog toga postaje ozbiljno narušen.
Pušenje, neumjerenost u konzumaciji alkohola, neuhranjenost, rana menopauza i hirurško uklanjanje jajnika neki su od činilaca koji povećavaju rizik za nastanak osteoporoze. Na njenu pojavu utiču i pojedine bolesti (npr. Kušingov sindrom), kao i određene kategorije lijekova (kortikosteroidi koji se tokom dužeg vremenskog perioda uzimaju oralno).
Postavljanje dijagnoze i liječenje
Mjerenje gustine koštane mase pomoću osteodenzinometra je jedan od najjednostavnijih načina da se bolest uoči na vrijeme. S obzirom na to da je količina koštane mase promjenljiva, očekivane vrednosti se razlikuju u zavisnosti od uzrasta. Ista osoba neće imati podjednaku koštanu masu sa 10, 30, 50 i 80 godina. Osteoporoza se smatra staračkom bolešću jer se broj onih koji je imaju drastično povećava nakon osme decenije života. Liječenje podrazumjeva bisfosfonate, lijekove koji povećavaju čvrstinu i gustinu kostiju.
U liječenju osteoporoze su, pored lijekova, izuzetno važni i drugi faktori. Ishrana, svakodnevne navike i fizička aktivnost utiču na to u kakvom će stanju biti kosti i da li će pri padu doći do preloma. Dokazano je da fizička aktivnost povoljno utiče ne samo na mišiće, već i na kosti, na njihov sastav i gustinu. Kada su u pitanju starije osobe, postoje brojni načini da se smanji mogućnost pada, a jedan od najvažnijih predstavljaju vježbe ravnoteže.
Ukoliko osoba koristi sedative, veća je vjerovatnoća da će biti nestabilna i da će doći do pada. Isto važi i za one koji pate od vrtoglavice i nesvjestice. Svako zdravstveno stanje koje za posljedicu ima poremećaj u centru za ravnotežu treba liječiti i držati pod kontrolom.
Ishrana je poznat, ali često potcjenjen faktor kada su u pitanju brojne hronične bolesti. Tokom cijelog života treba jesti namirnice bogate kalcijumom poput brokolija i kupusa. Da bi kosti imale odgovarajuću gustinu, potreban je optimalan nivo vitamina D i kalcijuma. Ukoliko se nedovoljno unose putem hrane, može se uvesti suplementacija.
