Mada nije ograničena na određeno godišnje doba, upala sinusa najčešće se javlja u jesen i zimu, kada je vazduh zagađeniji, a respiratorne infekcije učestalije. Sinusi su šupljine ispunjene vazduhom, simetrično raspoređene u kostima lobanje i ima ih po četiri sa lijeve i desne strane lica, a njihova tačna uloga još uvijek je predmet sporenja među naučnicima.
Šta dovodi do zadebljanja sluznice i upale sinusa?
Do upale dolazi kada je zbog zadebljanja ili otoka sluznice onemogućen ulazak vazduha u sinuse, kao i izlazak postojećeg sekreta iz njih. Rinosinuzitis je čest pratilac prehlade i gripa. Blokiran sekret je dobra podloga za bakterijsku infekciju, posebno pojedine sojeve hemofilusa i streptokoka.
Zadebljanje sinusne sluznice može nastati ne samo kao posljedica virusne ili bakterijske infekcije, već i alergije i upalnih stanja koja rezultiraju oticanjem. Na sinuse utiče i zagađen vazduh, kao i anatomski uzroci poput deformacije nosa, zatim polipi, a upalu sinusa može izazvati i upala korjena zuba.
U zavisnosti od toga koliko dugo su prisutni simptomi, upale sinusa mogu biti akutne, subakutne i hronične. Akutne su one koje traju manje od mjesec dana, subakutne preko mjesec dana, dok se hroničnim smatraju one koje su prisutne duže od tri mjeseca. Hronične upale sinusa uglavnom imaju alergijsko porjeklo ili su posljedica anatomskih nepravilnosti, dok se one akutne javljaju kao pratilac virusne, bakterijske ili gljivične infekcije.
Simptomi upale razlikuju se u zavisnosti od toga koje su sinusne šupljine blokirane. Najčešće je prisutan osjećaj otežanog disanja, pritiska, zapušenosti, glavobolja i bolna osjetljivost u predjelu nosa i očiju. Infekcija može biti praćena gustim sekretom, povišenom temperaturom, gubitkom čula mirisa, kao i opštom malaksalošću. Sve ovo negativno utiče na uobičajeno funkcionisanje i izvršavanje dnevnih obaveza, a posebno na spavanje i period odmora, kada su zbog ležećeg položaja simptomi još izraženiji.
Kako se liječi upala sinusa?
Liječenje se određuje na osnovu specijalističkog pregleda i izolovanja uzročnika. Kod hronične upale, otorinolaringolog može uraditi rinoskopski pregled, endoskopiju, rentgen i tomografiju sinusa. Ukoliko bris nosa pokaže da je upala bakterijska, ljekar će odabrati antibiotik na osnovu antibiograma.
Ako je upala sinusa virusna ili alergijska, liječi se dekongestivnim kapima ili sprejevima za nos. One utiču na sužavanje krvnih sudova, čime se povećava prohodnost nozdrva i olakšava disanje. Iako su veoma efikasne, njihova upotreba mora biti vremenski ograničena (najčešće se koriste do 5 dana). U suprotnom, mogu izazvati kontraefekat i još veću zapušenost nosa. Dodatni problem predstavlja i to što se organizam vremenom navikne na ovakve kapi, pa se za postizanje terapijskog efekta njihova količina mora povećavati.
Kapi za nos na bazi kortikosteroida ublažavaju otoke i mogu se koristiti duže od onih dekongestivnih, a uglavnom su namjenjene liječenju hroničnog sinuzitisa.
U terapiji upale sinusa koja je praćena temperaturom, pored svega navedenog mogu se koristiti i antipiretici. Pored toga što snižavaju temperaturu, oni smanjuju bolove, pa tako doprinose uklanjanju neželjenih simptoma. Ukoliko je zbog slivanja sekreta u grlo prisutan kašalj, sirupi na biljnoj bazi mogu biti od koristi.
U nos se više puta tokom dana može prskati sprej na bazi propolisa, dok se za regeneraciju sluznice preporučuje ispiranje rastvorima na bazi morske vode.
U rijetkim slučajevima, kada je izazvana deformitetom nosne pregrade ili promjenama na sluznici (npr. ako postoje polipi), upala sinusa može se liječiti hirurški.
Infekcija sinusa može dovesti do različitih oboljenja pluća, a upala može zahvatiti i oči i moždane ovojnice. Upravo zato je liječenju upale sinusa potrebno pristupiti krajnje ozbiljno.
Prevencija
Izloženost duvanskom dimu i boravak u neprovjetrenim prostorijama u kojima je vazduh suv i zagušljiv može isprovocirati upalu, posebno kod ljudih sklonih sinuzitisu. Ovlaživač vazduha, inhalacije i parenje lica mogu donekle ublažiti nelagodnost i smanjiti osjećaj zapušenosti. Da bi se sekret razvodnio i lakše izbacio, važno je piti dovoljnu količinu tečnosti. Domaća supa i topli biljni čajevi takođe mogu donijeti olakšanje.
Upala sinusa je čest problem karakterističan za odraslu populaciju. Pa ipak, uz malo truda, verovatnoća da dođe do upale se može smanjiti. Alergičari treba da izbjegavaju izlaganje alergenima kad god je to moguće, kao i da redovno koriste svoju terapiju – antihistaminike. U periodu cvjetanja polena, boravak u prirodi treba izbjegavati.
Virusne i bakterijske infekcije nije uvijek moguće sprječiti, ali tokom boravka u prostorijama u kojima je veliki broj ljudi (utakmice, koncerti, konferencije), preporučljivo je nositi zaštitnu masku za lice.
