Šta izaziva bubrežna oboljenja?
Iako se njihovim najvažnijim zadatkom smatra uklanjanje toksina i viška vode iz krvi putem urina, bubrezi zapravo imaju mnogo kompleksniju ulogu. Njihov rad odražava se na krvni pritisak i nivo minerala, nastanak eritrocita, kao i zdravlje kostiju.
Bubrežnih oboljenja ima mnogo i na njihov nastanak utiču različiti faktori. U najvažnije faktore rizika spadaju dijabetes i hipertenzija, porodična istorija bolesti bubrega i gojaznost. Bolest se češće javlja kod starije populacije, mada bolesnici mogu biti bilo kog uzrasta. Negativan uticaj na zdravlje bubrega ima nezdrava ishrana i uopšte nezdrav način života. Pored urođenih anomalija i infekcija, do problema mogu dovesti i određeni metabolički poremećaji, kao i drugi uzroci. Rana dijagnoza i liječenje u velikoj mjeri mogu zaustaviti napredovanje bolesti i spriječiti razvoj komplikacija.
Poseban oprez potreban je kod dijabetičara i kardiovaskularnih bolesnika koji su u povećanom riziku za nastanak bubrežnih oboljenja. Za tu kategoriju stanovništva neophodno je redovno testiranje da bi se bolest uočila čim se pojavi. Ukoliko je bolest već nastala, važno je pridržavati se prepisane terapije i ostalih savjeta koje je dao ljekar. Ukoliko imate predijabetes ili dijabetes, ne preskačite redovne preglede krvi i urina jer oko polovina dijabetičara ima neki oblik oštećenja bubrega.
Hronična bubrežna insuficijencija
Među najčešće bubrežne bolesti spada hronična bubrežna insuficijencija. Ova bolest praćena je brojnim simptomima koji utiču ne samo na život oboljele osobe, već i na funkcionisanje njene porodice i najbližeg okruženja. Hronična bolest bubrega predstavlja progresivno oboljenje tokom koga u dužem vremenskom periodu (nekoliko mjeseci ili godina) dolazi do oštećenja nefrona. To za posledicu ima nemogućnost dobrog filtriranja krvi, što se odražava na rad cijelog organizma.
Hronična bolest bubrega na početku najčešće ne daje simptome, pa često prođe neprimjećeno. Na bolest mogu ukazati laboratorijski testovi krvi i urina (npr. povećan nivo kreatinina). Tek u kasnijoj fazi, kada se jave simptomi, bolesnik shvati da ima problem. Ukoliko se sa terapijom ne započne na vrijeme, može doći do većeg oštećenja bubrega, kao i njegovog otkazivanja. U tom slučaju, neophodna je dijaliza ili transplantacija.
Kako sačuvati zdravlje bubrega?
Na problem sa bubrezima mogu ukazati umor i pospanost, slabost u mišićima, smanjen apetit, kožne promjene (svrab i suva koža). U zavisnosti od konkretne bubrežne bolesti, mogu se javiti i bol, otoci, problemi pri mokrenju i sl.
Gojaznost je često povezana sa visokim krvnim pritiskom, tako da indirektno utiče i na bubrege. Aktivan način života i redovna fizička aktivnost pomoći će da tjelesna težina bude u preporučenim granicama. Ukoliko imate problem sa viškom kilograma, posavjetujte se sa nutricionistom oko toga koje korake treba da preduzmete kako biste se oslobodili masnih naslaga. Pored masne hrane, treba izbjegavati i onu slanu. Industrijske namirnice, gotova jela i grickalice gotovo uvijek sadrže visok procenat soli, pa povedite računa o tome šta i koliko jedete. Kad god sami pripremate hranu, ograničite količinu soli koju koristite i opredjelite se za jodiranu. Unos tečnosti treba da bude redovan i u dovoljnoj količini, a gazirana pića i alkohol se ne preporučuju.
Na zdravlje bubrega loše utiče i konzumiranje duvana i preporuka je da se što prije prekine sa tom štetnom navikom.
Kada su u pitanju druge bubrežne bolesti, njihovo ignorisanje neće dovesti do izlečenja, već može dovesti do ozbiljnijih posledica. Neliječene urinarne infekcije bešike i mokraćnih kanala mogu zahvatiti i bubreg, pa je svaku upalu i infekciju potrebno što prije sanirati.
