PRIPREMA KOŽE ZA SUNČANJE

Kako sačuvati lijepu i zdravu kožu

Da bismo uživali u pozitivnim efektima sunčevih zraka, važno je pažljivo se izlagati suncu.

Sunčevi zraci donose mnoge prijatnosti koje su nezamjenljive. Sunce poboljšava raspoloženje jer pozitivno utiče na hormone sreće, stimuliše sintezu melanina pa koža izgleda ljepše i zategnutije kada potamni. Vitamin D se sintetiše u tijelu pod uticajem sunčevih zraka i igra ključnu ulogu u izgradnji čvrstih kostiju. Istražuje se i njegova povezanost sa imunološkim sistemom. Sunčevi zraci takođe pomažu kod nekih kožnih oboljenja kao što su ekcemi, atopijski dermatitis i psorijaza.

Vrste zračenja

Sunčevi zraci sastoje se od UVA, UVB, UVC i IR zraka, koji se razlikuju po talasnoj dužini.

UVC zraci su kratki talasi koji ne dopiru do Zemljine površine ako je ozonski omotač u redu. Zbog problema sa ozonskim omotačem, ne preporučuje se izlaganje suncu od 12 do 16 sati čak ni uz zaštitnu kremu, jer ona ne može potpuno zaštititi od UVC zraka.

UVB zraci su srednje dužine i prodiru u površinske slojeve kože, izazivajući crvenilo. Oni takođe smanjuju imunitet kože, povećavajući rizik od bolesti kao što su herpes infekcije i karcinom kože.

UVA zraci su najduži i dopiru do najdubljih slojeva kože, utičući na njenu strukturu. Aktiviraju melaninski pigment, što dovodi do brze i prolazne tamne boje kože. Međutim, oni takođe oštećuju vezivno tkivo i krvne sudove kože, što rezultira gubitkom elastičnosti i stvaranjem bora. Ovaj proces se naziva „photoaging“, odnosno starenje kože usled hroničnog izlaganja svjetlosnim zracima.

Ni dobra genetika ne može nas zaštititi od ovih efekata. Bez obzira na to koliko lijepu i njegovanu kožu imaju vaša majka, tetka ili baka, ako se ne zaštitite adekvatno od UVA zraka, vaša koža neće moći iskoristiti taj genetski potencijal.

Često nosimo kremu za zaštitu od sunca samo na ljetnje odmore, ali je neophodno zaštititi se svakodnevno, bilo da idemo na posao, u park sa djecom ili na pijacu. Zaštitni faktor u osnovnim kremama za lice ne mora biti visok; nekima je dovoljan SPF 20, dok je osobama sa svjetlijom puti, svijetlim očima ili problematičnom kožom potreban viši faktor. Primjeri iz stvarnog života pokazuju da dva blizanca sa istom genetskom predispozicijom, ali različitim životnim stilovima i izloženošću suncu, mogu imati potpuno različito stanje kože.

Priroda i genetika nam daju određeni potencijal za stanje kože, ali na nama je da odlučimo kako ćemo ga iskoristiti i čuvati od sunca.

Proizvod u fokusu

This is the heading

Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit. Ut elit tellus, luctus nec ullamcorper mattis, pulvinar dapibus leo.

Preporučeni članci