Postavljanje dijagnoze celijakije – ključno za pravilno liječenje
Kod sumnje na celijakiju, prvi korak je analiza krvi kako bi se utvrdilo prisustvo antitjela na gluten. Međutim, čak i u odsustvu antitjela, bolest nije isključena. Najpouzdanija metoda za dijagnostikovanje ostaje biopsija sluznice tankog crijeva. Prije početka bezglutenske dijete, neophodno je postaviti dijagnozu, jer u suprotnom rezultati mogu biti pogrešni.
Celijakija je poznata kao “kameleonska bolest” jer njeni simptomi često ostaju skriveni, posebno kod odraslih. Na jednog dijagnostikovanog oboljelog, dolazi bar sedam osoba koje nisu svjesne da pate od celijakije. Prvi znaci bolesti mogu biti rane u ustima, kožne promjene, vitiligo, promjene na zubima, česti prolivi, nadutost i bolovi u stomaku.
Neotkrivena i neliječena celijakija, kao i nepridržavanje bezglutenske dijete, mogu dovesti do ozbiljnih komplikacija, uključujući malokrvnost, nizak rast, sterilitet, promjene u ličnosti, osteoporozu i povećan rizik od malignih bolesti crijeva.
Hrana bez glutena – izazovi i stvarnost
Celijakija je specifična po tome što je jedino rješenje za oboljele stroga bezglutenska dijeta, koju je potrebno primjenjivati doživotno. Nepridržavanje dijete može značajno narušiti zdravlje.
Bezglutenska hrana treba biti odvojena od hrane koja sadrži gluten, i najbolje bi bilo pripremati je u posebnim sudovima i koristiti poseban pribor. Izvori moguće kontaminacije mogu biti kuhinjski pribor, nedovoljno oprani sudovi, krpe i daske za sječenje. Važno je voditi računa da se ne prenesu čak ni najmanji tragovi glutena.
Oboljeli koji u potpunosti eliminišu gluten iz svog domaćinstva i pređu na isključivo bezglutensku ishranu često postižu bolje rezultate. Međutim, ova praksa može biti vrlo skupa.
Proizvodnja bezglutenske hrane mora biti strogo odvojena od ostalih proizvoda kako bi se spriječila kontaminacija. Na primjer, nemoguće je proizvesti bezglutenski hljeb u istoj pekari gdje se koristi pšenično brašno.
Za poboljšanje kvaliteta života oboljelih od celijakije neophodna je veća podrška države kroz nadzor proizvodnje i edukaciju svih relevantnih sektora, uključujući zdravstvene radnike, farmaceute i ugostitelje.
Koje namirnice treba izbjegavati?
Danas je lakše nego ranije doći do bezglutenskih namirnica i recepata, ali je važno znati šta treba izbjegavati.
Osobe sa celijakijom moraju izbjegavati pšenicu, raž, ječam, zob (uključujući i ovas), kuskus, kamut, musli pahuljice, kao i industrijske proizvode koji sadrže brašno, skrob, griz, prezle, slad, želatin, kvasac i slične dodatke.
Takođe, tjestenine koje nisu bezglutenske, kao i kupovni kukuruzni hleb, modifikovani skrob i različite mješavine žitarica, takođe su zabranjene u ishrani oboljelih.
